Brendiranje gradova, pod kojim većina autora smatra procese upravljanja identitetom i imidžom, predstavlja strateški odgovor na nove zahtjeve umrežena svijeta, ekonomske trendove, informacijske i socijalne potrebe stanovništva. Teorijske perspektive i primjeri iz prakse naglašavaju važnost „upravljanja“ urbanim identitetima kroz konceptualne postavke brendiranja kako bi se povećala konkurentnost gradova u sljedećim sferama: turistička potražnja, optimalna iskoristivost resursa (ulaganja, privlačenje novih stanovnika…), revitalizacija urbanih prostora i jačanje identiteta grada. Uporabom tehnika i alata brendiranja stvaraju se preduvjeti za optimalnu iskoristivost konkurentskih prednosti nekoga grada u odnosu na ostale, pri čemu komunikacijske prakse gradskih sustava i podsustava predstavljaju infrastrukturalnu platformu za provedbu navedenoga procesa. Aktualni teorijski koncept koji je okrenut identitetskomu modelu temelji se na holističkome pristupu upravljanja brendom s naglaskom na povećano uključivanje mjesnoga stanovništva u stvaranje urbanih politika. Orijentiranost prema jačanju gradskoga identiteta inkluzivnim pristupom konceptualne postavke brendiranja uvodi u sferu suvremenoga gradskog menadžmenta temeljena na načelima dobroga upravljanja, naglašavajući pritom važnost dijaloških procesa između različitih interesnih skupina i nužnost širega razumijevanja kulture u smislu strateškoga alata za urbani razvoj. Stoga se rad bavi teorijskim aspektima, metodama i primjenom strateškoga upravljanja komunikacijom u procesu brendiranja gradova. Autor polazi od pretpostavke da u procesu razvijanja brenda, pored analize trenutnoga imidža vanjskih javnosti, ključnu ulogu ima komunikacijska kompetencija dionika u stvaranju mehanizama za dijaloške procese između interesnih javnosti unutar grada kako bi se postigao većinski konsenzus o uporištima živućega identiteta grada. Oslanjajući se na saznanja vodećih autora iz ovoga područja i analizu primjera iz prakse, u radu se predstavljaju osnovni koraci procesa izgradnje gradskoga brenda. ; City branding, vast majority of authors consider as the process of identity and image management, represents a strategic answer to new demands of the networked world, economic trends, information and social needs of the population. Theoretical perspectives and practical examples emphasize the significance of urban identities “management” through conceptual settings of branding in order to increase competitiveness of cities in the following spheres: touristic demand, optimal efficiency of resources (investments, attracting new inhabitants…), revitalization of urban spaces and strengthening of the city identity. Preconditions for optimal efficiency of competitive advantages of a certain city in relation to other are created by using branding techniques and tools, while communication practices of city systems and subsystems represent infrastructural platform for implementation of the mentioned process. Current theoretical concept related to identity model is based on the holistic approach to the brand management with the emphasis on increased involving of the local population in creating urban policies. Orientation towards strengthening city identity by inclusive approach to conceptual setting of branding introduces the contemporary city management sphere based on the principle of good management while emphasizing the significance of dialogue processes between different interest groups and necessity of wider understanding of culture within the meaning of strategic tool for urban development. Therefore the paper deals with theoretical aspects, methods and implementation of strategic management of communication in the process of city branding. Author begins with the hypothesis that in the process of brand development, besides the analysis of the current public image, communication competence of stakeholders has the key role in creating mechanisms for dialogue processes between interest public groups within the city in order to achieve greater consensus on the strongholds of the living city identity. Relying on the findings of leading authors from this area and analysis of the practical examples, the paper presents basic steps in the process of creating city brand.